REGISTAR HRVATSKIH POSLOVNIH SUBJEKATA PO EU STANDARDU

engleski jezik croatian language
  • Pretraga:

EU Novosti

EU Srbiji neće dopustiti parazitiranje na ruskim sankcijama?

Ministri vanjskih poslova EU-a su na sastanku prošlog petka jasno dali do znanja zemljama kandidatkinjama kako, iako strogo pravno gledajući to ne mogu zabraniti, očekuju od kandidata da se ne okoriste sankcijama koje je Rusija nametnula Uniji, rekli su izvori iz Bruxellesa za Betu…

Izrazili su svoja očekivanja oko toga da se kandidati za članstvo, s osobitim naglaskom na Srbiju i Tursku, i druge zemlje suzdrže od zauzimanja vakuuma koji se stvorio sada kada su europskim izvoznicima hrane nametnute sankcije na ruskom tržištu.

Službenici iz Europske komisije naglasili su kako se tu prvotno radi o “moralu i solidarnosti”, ali su naglasili i kako su mnogi u “EU pomalo zatečeni i ljuti na sve kandidate za članstvo, jer smatraju da je suzdržavanje od preuzimanja tržišta europskim izvoznicima u Rusiju pitanje solidarnosti i zajedničkih vrijednosti” te ističu kako će “sljedeći put kad EU bude trebala iskazati solidarnost sa kandidatima, imati na umu i kakvu solidarnost su oni pokazali prema Uniji, kada je njoj to bilo potrebno, prenosi Beta.

Ekonomska šteta koju će ruske sankcije izazvati za EU vjerojatno će iznositi nekoliko stotina milijuna eura, što je potaknulo mnoge spekulacije u medijima o tome tko bi, i na koji način, mogao “nadoknaditi” svu tu proizvodnju.

Europska komisija je u utorak oslobodila 125 milijuna eura kako bi se pomoglo europskim proizvođačima voća i povrća koji su zahvaćeni sankcijama, a uskoro će uslijediti i mjere pomoći za ostale grane proizvodnje i industrije koje više nemaju pristup ruskom tržištu.

VIŠE

Zahuktava se trgovinski rat između Europske unije i Rusije

Europska unija mogla bi se žaliti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) zbog zabrane uvoza njezinih poljoprivrednih proizvoda u Rusiju, izjavio je neimenovani viši dužnosnik EU-a smatrajući da se radi o ilegalnom potezu….

Ne nalazimo utemeljenje u međunarodnim zakonima za ovakav tip odmazde, rekao je izvor. Međutim pažljivo ćemo analizirati koji su plusevi i minusi izlaganja ovog slučaja WTO-u, prenosi dpa.

U međuvremenu Bruxelles će zatražiti da zemlje izvan EU-a ne povećavaju izvoz svojih prehrambenih proizvoda u Rusiju. Mislimo da ne bi bilo prihvatljivo da zemlje profitiraju iz ovakve situacije, kaže isti izvor.

Poljoprivredni stručnjaci iz svih zemalja EU-a sastat će se 14. kolovoza u Bruxellesu kako bi raspravljali i analizirali učinak zabrane izvoza njihovih prehrambenih proizvoda u Rusiju.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev objavio je 7. kolovoza da je stupila na snagu jednogodišnja potpuna zabrana uvoza većine prehrambenih proizvoda iz Europe i Sjedinjenih Država zbog njihovih sankcija, ali je istodobno poručio da se mogu opozvati u slučaju da naši partneri pokažu konstruktivni pristup u pogledu sankcija protiv Rusije.

Zabrana se odnosi na govedinu, svinjetinu, perad i mesne prerađevine, ribu i ostale plodove mora, sireve, mlijeko i druge mliječne proizvode, voće, povrće i orašaste plodove iz SAD-a, EU-a, Australije, Kanade i Norveške, navodi se u odluci objavljenoj na internetskoj stranici ruske vlade, prenosi HRT.hr.

VIŠE

Srbija i dalje smije izvoziti u Rusiju i poručuje Europi: "Nećete se švercati preko nas"

SRBIJA će biti na listi prioritetnih zemalja iz kojih će Rusija uvoziti poljoprivredne i prehrambene proizvode nakon sankcija uvedenih zemljama što su je dosad opskrbljivale tom robom, objavili su u ponedjeljak beogradski elektronički mediji, pozivajući se na ruske izvore.

Prema izjavi ruskog ministra poljoprivrede Nikolaja Fjodorova kanalu Rosija 1, Srbija će se naći među državama bivšeg SSSR-a, te pojedinim euroazijskim i zemljama Sredozemlja na čije prehrambene proizvode ubuduće računa rusko tržište.

"Za nas su za uvoz voća i povrća perspektivni Azerbajdžan, Uzbekistan, Armenija, Tadžikistan, u određenoj mjeri Kirgistan. Uz njih su Turska, Iran, Srbija. Veoma obećavajuće zemlje su Iran, Maroko, Egipat. Njima su potrebni naši proizvodi - žito, biljno ulje, a nama njihovo voće, povrće, jagode i citrusi", citira agencija Tanjug izjavu ruskog ministra poljoprivrede.

On je kao "veoma jako tržište" naveo i zemlje Latinske Amerike - Čile, Argentinu, Paragvaj, Ekvador i Peru koje su "spremne povećati isporuke svojih proizvoda", dok će "isporuke norveške ribe zamijeniti sama Rusija".

Fjodorov vjeruje da nakon uvođenja sankcija na uvoz prehrambene robe iz EU-a, SAD-a, Australije, Kanade i Norveške u Rusiji neće biti nestašica ili rasta cijena.

Srbijanski ministar trgovine izjavio je ranije beogradskom tisku kako Srbija neće dopustiti prepakiranje robe iz države Europske unije niti reeksport proizvoda iz članica EU-a na rusko tržište preko svog teritorija jer bi time sebi pričinila štetu i ugrozila vlastiti izvoz u Rusiju.

Ministar Rasim Ljajić je u povodu najave mogućnosti plasmana robe iz EU preko Srbije, uključujući i proizvode hrvatskih poduzeća, najavio sastanak s predstavnicima Uprave carina, Ministarstva poljoprivrede, Gospodarske komore Srbije (PKS), te udruga poljoprivrednih proizvođača.

VIŠE

EU predlaže: Ukinite županije, uštedit ćete 6 milijardi kuna

Europska unija predlaže Vladi radikalan potez - ukidanje županija kojim bi se u proračunu uštedjelo 6 milijardi kuna.

Jutarnji.hr piše kako je Francuska kroz reformu broj tzv. kontinentalnih oblasti svela s 21 na 12, dok je Poljska još 1998. prepolovila broj svojih regija i tako bitno smanjila korupciju i ojačala ekonomiju.

Hrvatska u programu “Učinkoviti ljudski potencijali”, kojim iz fondova EU do 2020. godine kani izvući 1,5 milijardi eura, za reformu javne uprave planira najmanji dio, oko 200 milijuna eura.

Dokument je precizno detektirao sve probleme hrvatske administracije: kompleksna struktura, nedostatak koordinacije i distribucije odgovornosti između ključnih igrača na nacionalnoj (vlada), regionalnoj (županije) i lokalnoj (gradovi i općine) razini. No, taj je dokument rađen na osnovi materijala koji su stigli iz EK koja jako dobro razumije hrvatske boljke.

Ovaj dokument tako zaključuje kako je nužno raditi na reformama u cilju racionalizacije strukture i menadžmenta te integraciji i optimizaciji procesa javne administracije. Za to je, dakle, predviđeno dvostruko manje novca nego za socijalno uključivanje, što znači da od reforme državne uprave i dalje nema ništa. Iako je ona jasno utvrđena kao jedan od najvećih problema države. Drugi, bogatiji, to rade. (DV)

VIŠE

Poljska – zemlja traumatične povijesti, danas priča o uspjehu EU

Nakon što je 2004. godine postala članica Europske unije, ova zemlja izuzetno zanimljive i često tragične povijesti postala je priča o uspjehu EU. Iskorištavajući fondove koje nudi Unija, čak i iznad postavljenih limita, uspjela je potpuno izbjeći recesiju, postati izvoznica hrane, sagraditi više od 10.000 km cesta, aerodrome, kulturne i znanstvene centre, muzeje, stadione...

Tajni plan Merkel i Putina: Europa će priznati Krim, a Rusija će osigurati isporuku plina

NJEMAČKA i Rusija skovali su tajni plan kojim namjeravaju okončati međunarodnu krizu oko Ukrajine, piše britanski Independent.

Angela Merkel i Vladimir Putin dogovaraju se oko sporazuma u sklopu kojeg bi međunarodna zajednica priznala neovisnost Krima, a Rusija osigurala Europi sigurnu i neometanu isporuku plina, tvrde izvori britanskog dnevnog lista.

Osnovne ambicije mirovnog plana Merkel i Putina navodno su stabilizacija granica i osiguravanje gospodarskih poticaja Ukrajini, prvenstveno u vidu novog energetskog sporazuma. No, kako ističe Independent, sastavni dio plana je međunarodno priznanje neovisnosti Krima, koji bi tada bio slobodan pripojiti se Rusiji, što će pojedine članice UN-a teško podržati.

Izvori bliski tajnim pregovorima između njemačke kancelarke i ruskog predsjednika tvrde da bi Rusija u slučaju postignutog dogovora odmah morala povući financijsku i vojnu podršku ukrajinskim separatistima. Istočni dio Ukrajine, koji se također želi pripojiti Rusiji, ne bi se mogao odcijepiti od ostatka zemlje, ali dobio bi određeni stupanj autonomije.

Istovremeno, Ukrajina bi morala pristati da ne traži članstvo u NATO savezu, a Rusija bi se zauzvrat prestala miješati u trgovinske odnose između Ukrajine i Europske unije. Ukrajincima bi bio ponuđen dugoročni sporazum s ruskim Gazpromom, prema kojem bi se osigurala isporuka plina Ukrajincima, ali i ostatku Europe. Također, Rusija bi morala isplatiti Ukrajini milijardu dolara odštete.

Pregovori između Merkel i Putina, u koje je bio uključen i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, počeli su još prije nekoliko tjedana. Pregovori su međutim trenutno prekinuti zbog nove krize koja je nastala nakon rušenja malezijskog putničkog aviona.

VIŠE

Operativni programi za povlačenje novca iz Bruxellesa

Vlada je na današnjoj sjednici odredila operativne programe za financijsko razdoblje Europske unije od 2014. do 2020., koji su preduvjet za povlačenje sredstava iz Unijinih financijskih instrumenata.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izvijestio je da se Vlada odlučila za tri operativna programa iz područja konkurentnosti i kohezije, učinkovitih ljudskih resursa te iz područja tehničke pomoći.

Glavninu sredstava iz europskih fondova Hrvatska bi, prema Vladinu planu, trebala dobiti realizacijom projekata iz Operativnog programa iz područja konkurentnosti i kohezije, a manji dio iz ostala dva programa.

Potpredsjednik Grčić rekao je da će sva tri operativna programa biti pripremljena do kraja godine, a Europskoj komisiji predana na samom početku 2014.

Hrvatskoj će od 2014. do 2020. VIŠE

Pisma Milanovića i Miljenića Bruxellesu

Ministarstvo pravosuđa potvrdilo je za Hrvatski radio da je ministar Orsat Miljenić odgovorio na pismo povjerenice Viviane Reding vezano uz tzv. Lex Perković. Prema riječima glasnogovornice Europske komisije, i premijer Zoran Milanović poslao je pismo predsjedniku EK Joseu Manuelu Barrosou u kojem ga uvjerava da postoji spremnost Hrvatske da uskladi zakon sa zakonodavstvom EU-a.

Pismo premijera Milanovića Vlada je objavila na svojim internetskim stranicama. Hrvatska će poduzeti potrebne mjere kako bi svoj Zakon o pravosudnoj suradnji uskladila s pravnom stečevinom prihvaćenom u vrijeme pristupnih pregovora, navodi se u pismu Barrosou u vezi s prijeporom o tzv. lex Perković. VIŠE

RH vjerojatno najbolje pripremljena zemlja za EU

“Hrvatska je vjerojatno najbolje pripremljena zemlja koja će se pridružiti Europskoj uniji”, rekao je u potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za međuinstitucionalne odnose i administraciju Maroš Šefčovič nakon sastanka s prvom potpredsjednicom vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić. “Vjerujem da će vaš početak funkcioniranja kao zemlje članice biti puno brži i lakši nego većine zemalja članice koje su se pridružile 2004. i kasnije”, istaknuo je Šefčovič u izjavi za medije. Dodao je kako smatra Hrvatsku vrlo dobrim primjerom za druge zemlje u regiji te važnim signalom za proces proširenja.

Ministrica Pusić je s povjerenikom Šefčovičem razgovarala o institucionalnim aranžmanima i sudjelovanju hrvatskih stručnjaka na svim razinama u radu europskih institucija. Predviđen broj za ljude iz Hrvatske u europskim institucijama je 249 u razdoblju od pet godina i uključuje sve razine, od europskog povjerenika, šefova odjela do ostalih razina unutar Europske komisije.

Teme razgovora bile su još i sposobnost apsorpcije sredstava iz europskih fondova, projekt e-vlade i potreba tijesne suradnje s Komisijom, za što je povjerenik Šefčović je ponudio i obećao blisku suradnju i pomoć. “To nas ohrabruje i de facto ovime već počinjemo drugu fazu: ne više fazu pristupanja nego funkcioniranja kao države članice”, naglasila je ministrica Pusić.

VIŠE

EK sljedeći tjedan predlaže mehanizam za restrukturiranje banaka

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavio je u petak u Vilniusu da će Komisija sljedeći tjedan objaviti prijedlog jedinstvenog mehanizma za restrukturiraje banaka, s ciljem da se on usvoji do kraja mandata sadašnjeg saziva Europskog parlamenta, do proljeća sljedeće godine.

Taj mehanizam bio bi nadležan za provedbu novih zajedničkih pravila koja su prije nekoliko dana dogovorili ministri financija zemalja članica. Po novim pravilima troškove restrukturiranja ili likvidacije banaka koje zapadnu u poteškoće snosit će najprije dioničari, zatim najslabije osigurani vjerovnici, poslije njih, bude li potrebno, vlasnici senior obveznica i kao posljednji štediše, odnosno oni s polozima većim od 100.000 eura, dok se u pologe ispod toga iznosa neće dirati.

Provedbu tih novih pravila trebao bi nadzirati novi mehanizam, koji će Komisija objaviti u sljedeću srijedu.

“Moramo postaviti bankovnu uniju na čvrste temelje. To je ključno za povratak povjerenja i rješavanje preostalih slabosti u financijskom sektoru”, rekao je Barros.

Barroso je u petak u Vilniusu zajedno sa svim povjerenicima sudjelovao na sastanku s litavskom vladom. Riječ je o tradicionalnom sastanku na početku svakog rotirajućeg predsjedništva na kojem se razmatraju prioriteti za sljedeće šestomjesečno razdoblje.

Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite izjavila je na zajedničkoj konferenciji za novinare da Europska unija mora nastaviti tražiti rješenja kako bi se osigurala financijska stabilnost i ekonomski rast.

“Sve institucije moraju raditi ruku pod ruku na traženju rješenja za financijsku stabilnost EU-a i za gospodarski rast. Moramo nastaviti graditi bankovnu uniju i provesti velike ekonomske reforme”, izjavila je predsjednica Grybauskaite na konferenciji za novinare nakon sastanka litavske vlade s članovima Europske komisije.

“Ekonomska situacija u Europskoj uniji traži djela, a ne riječi. Prije sljedećih izbora za Europski parlament moraju se donijeti ključne odluke za europske građane”, rekla je Grybauskaite, dodajući da je ključni prioritet borba protiv nezaposlenosti mladih za što je u sljedećem sedmogodišnjem europskom proračunu izdvojeno 8 milijardi eura.

Litavsko predsjedništvo je prvo predsjedništvo u Uniji od 28 članica i Litva je prva baltička zemlja koja obnaša rotirajuće predsjedništvo.

Izvor: Hina

VIŠE

O portalu

Portal hrvatski-poslovni-subjekti.eu osmišljen je kao medij koji uz elektroničko predstavljanje ostvaruje svoj doprinos i pojavljivanjem na zračnim lukama u tiskanim izdanjama, gdje se uz prijevod na strane jezike omogućava upravo inozemnom tržištu ostvarivanje kontakata s hrvatskim poslovnim svijetom.

Port view

Kušlanova 27,
10 000 Zagreb
 
centrala:
01/6443-750
 
računovodstvo: 01/6443-750
097/7374-818
 
fax:
01/6443-753

Elite Media d.o.o. Sva prava pridržana